Upravljanje vozilom nocu, u sumrak, svitanje i u drugim uslovima u kojima se treba kretati sa ukljucenim svetlima slozenije je nego danju. Osnovne karakteristike kretanja nocu su:
- vidljivost je ogranicena dimenzijama svetlosnog snopa na vozilu
- postoji mogucnost zaslepljivanja svetlima pri mimoilazenju sa vozilom koje dolazi u susret
- monotonija uslovljena nocnom tisinom i tamom oko vozila
- moguca su stalna iznenadjenja zbog pesaka, stoke, zaustavljenih i neosvetljenih vozila i slicno
Uocavanje pesaka nocu koji nosi tamnu odecu,polusvetlu i svetlu odecu.
Sa ukljucenim svetlima treba se kretati i u drugim uslovima smanjene vidljivosti kao sto je magla, jaka kisa, oblacnost, mecava i sl.
Svetlosni snop oborenog svetla osvetljava put ispred vozila na duzini od 40 – 80 m,
svetlosni snop dugog (velikog) svetla najmanje 100 m.
Medjutim, vozac na toj duzini ne moze identifikovati prepreke na putu zbog relativno male visine svetlosnog snopa, pa pojedine prepreke moze opaziti na znatno manjoj duzini. Tamne objekte je uopste teze uocavati nocu.
Pri kretanju nocu, vozac nije u stanju da reaguje za prosecno jednu sekundu od momenta
kada je na kraju svetlosnog snopa uocio prepreku. Zakasnjenje u reagovanju se povecava:
- povecanjem brzine kretanja (sposobnost uocavanja smanjuje se pri svakom povecanju brzine)
- smanjenjem sposobnosti uocavanja (u zavisnosti od godina starosti se nakon 20 godina zivota, na svakih 13 godina udvostrucuje kolicina svetlosti potrebne
da bi se uocio neki predmet)
- zbog prilagodjavanja ociju sa jace na slabiju svetlost
- zbog pracenja saobracajnih znakova i ostalih ucesnika u saobracaju, povremenog ocitavanja instrumenata, indikatora i sl.
Takodje, bitno je pridrzavati se sledecih pravila prilikom kretanja nocu:
pri mimoilazenju sa ostalim ucesnicima u saobracaju treba iskljuciti duga svetla i kretati se sa ukljucenim oborenim svetlima sve dok se mimoilazenje ne zavrsi
- prilikom obilazenja ili preticanja, takodje treba iskljuciti duga svetla i kretati se sa oborenim svetlima sve dok se manevar ne zavrsi
- oborenim svetlima se treba kretati u tunelu i u ostrim krivinama
- u koloni se isto tako treba kretati sa oborenim svetlima
Pri mimoilazenju duga svetla se iskljucuju na oko 200 m od vozila koje dolazi u susret, dok se sa oborenim svetlima u koloni krece na odstojanju od oko 50 m.
Preticanje nocu podrazumeva:
da vozac vozila koji pretice zapocne preticanje sa ukljucenim oborenim svetlima. Sigurano ste primetili da neki vozaci, zbog vece bezbednosti u saobracaju, pre zapocinjanja preticanja naizmenicno ukljucuju i iskljucuju duga svetla (ablenduju) i na taj nacin obavestavaju ostale ucesnike u saobracaju na svoju nameru.
kada su vozila paralelna jedno sa drugim,
vozac koji pretice ukljucuje duga svetla, dok vozac vozila koje se pretice treba da sa dugih predje na oborena svetla.
Zaslepljivanje prilikom kretanja nocu prestavlja jedan od najneodgovornijih postupaka
vozaca pri upravljanju vozilom. Vozac zaslepljen dugim svetlima vozila koje dolazi u susret, u vecini slucajeva, tek nakon jednog minuta ponovo je sposoban za orijentaciju u prostoru. Potrebnu orijentaciju vozaca pri upravljanju vozilom nocu poboljsavaju svetlosne oznake – smerokazi.